Povijesna tema poznata pod pojmom Bleiburg i Križni put, ili Marš smrti, neprekidno je aktualna u publicistici od vremena nastanka njezina sadržaja godine 1945., ali je redovito tretirana i obrađivana uglavnom samo od njezinih preživjelih sudionika i od njima bliskih autora u hrvatskoj emigraciji do 90-tih godina XX. stoljeća, a tek poslije u domovini. Dio autora se te tragedije značajnoga broja ljudi sjeća s dostojnim i dostojanstvenim pijetetom, ali znatno veći dio publicista i autora samo iz političkih razloga. Prvi put su toj temi 2006. godine širu pozornost posvetili antifašisti, dakle, pripadnici one skupine za koju se u prvoj grupi autora smatra da je pripadala suprotnoj zaraćenoj strani. Ali, antifašisti svoju pozornost nisu usmjerili jednostrano te isključivo politički, već znanstveno i stručno. Savjet antifašista Hrvatske tako je 12. travnja 2006. god. organizirao znanstveno stručni skup – Okrugli stol na temu “Bleiburg i Križni put 1945”. Pripreme te sama organizacija skupa tekle su duže vrijeme, uz konzultacije s većim brojem profesionalnih povjesničara i stručnjaka. Organizacijski odbor činili su: Juraj Hrženjak, predsjednik Savjeta antifašista Republike Hrvatske, Krešimir Piškulić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske i akademik Petar Strčić, znanstveni savjetnik i upravitelj Arhiva HAZU, u miru, koji je zatim bio i predsjedavajući radnoga tijela spomenutoga skupa. To je prvi put da se antifašisti Republike Hrvatske javljaju na ovu temu čiji je sadržaj poznat po tragediji.

Knjiga arhitekte Cadika Danona, svjedoka holokausta i stradanja Židova, Roma, Srba kao i politički nepodobnih Hrvata u zloglasnom logoru Jasenovac.

BANIJA I SISAK U NOP-u 1941. – događaji, svjedočanstva, dokumenti.
U spomen na stradanja i junaštvo naroda Banije.

Knjiga govori o želji autora da ostavi pisani trag o stotinama ljudi koji su svojim životima spriječili one ljude koji su pokušali uništiti pravo čovjeka na život, uništiti sve ljudske ideale i vrijednosti koje čovjeka čine slobodnim ljudskim bićem.

Sjećanja i dnevnički zapisi iz drugog svjetskog rata.

Od četvrtog zasjedanja ZAVNOH-a 1945., do 1990., na prijedlog Dušana Brkića, događaj iz ličkog mjesta Srb od 27. srpnja 1941. obilježava se kao Dan ustanka naroda Hrvatske. Promjenom društvenih odnosa taj događaj je „doživio“ drastične promjene. Drugačije tumačen, iskrivljavan i tumačen daleko izvan historijskog konteksta u kojem se dogodio postao je predmetom ideoloških obračuna i služio je za, uvjetno rečeno, različite političke potrebe s ciljem zamaglji-vanja i pokušaja trajnog brisanja iz sjećanja generatora društvenih promjena u NOB-u, antifašizma. Puleni šovinističkog velikosrpskog državnog projekta ustanak u Srbu su koristili kao okidač za nacionalne sukobe plašeći Srbe u Hrvatskoj ustašama i manipulirajući geno-cidom koji se nad njima dogodio za vrijeme Drugog svjetskog rata. Hrvatska vladajuća elita je pak ustanak u Srbu tumačila kao četnički ustanak protiv „ispunjenja vjekovne težnje Hrvata za vlastitom državom.“ Ono što je karakteristično je da je fokus prebačen s klasnog i antifašističkog u nacionalne okvire i kompletna prob-lematika je svedena na sukob Hrvata i Srba isto kao što su to htjeli prikazati domaći izdajnici tih godina. Simbolički se histerija oko antifašističkog nasljeđa 90-ih godina može svesti na uništavanje spomenika Marku Oreškoviću, Hrvatu, u Korenici sa „srpske“ strane i uništavanje spomenika ustanku Vanje Radauša sa „hrvatske“ strane.

Ova brošura posvećena je svim sudionicima Narodnooslobodi- lačkog pokreta (NOP) moslavačkog i čazmanskog kraja i žrtvama fašističkog terora prigodom obilježavanja 70. obljetnice osniva-
nja Prve moslavačke brigade, Brigade Matija Gubec i oslobođenja
Čazme.

Brošura je namijenjena svima, a naročito mladima koji antifa- šizam prihvaćaju kao trajnu civilizacijsku vrijednost. U brošuri je opisan čazmanski kraj prije i tijekom Drugog svjetskog rata, doprinos i žrtve žitelja Čazme i Moslavine u Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB) 1941–1945. Brošurom će se pridonijeti da se očuvaju i
njeguju tekovine, tradicija, kulturna i spomenička baština NOB-a, te da se poštuje čast i dostojanstvo sudionika i žrtava u NOB-u.

Pri izradi brošure korišteni su autentični materijali, građa, ko-pije i fotografije, objavljene u ranijim sličnim brošurama i knjigama, kao i materijali pohranjeni u Gradskom muzeju Čazma. Korišteni su originalni izvodi iz knjiga: Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac” 1941–1945. s podatkom o 534 pogubljena žitelja s područja Čazme, kao i dijelovi knjige Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990–2000., koji se odnose na područje bivše Općine Čazma.

Antifašistički pokret se danas nalazi pred velikim izazovima koji između ostalog uključuju i postavljanje pitanja gdje je taj fašizam protiv kojeg se bori i može li se cijeli politički pokret graditi na protivljenju drugom pokretu bez jasnog nuđenja alternative. Brošura “Desni ekstremizam” ima za cilj davanje osnovnih informacija o povijesti, karakteristikama i izvorima ekstremne desnice nakon Drugog svjetskog rata. Proučavanje tog fenomena ključno je za razumijevanje nužnosti antifašističkog pokreta u suvremenom svijetu. Ova brošura nije sveobuhvatna enciklopedija desnog ekstremizma nego uvodna i edukativna brošura namijenjena prije svega mladima koji žele bolje razumjeti svijet oko sebe. Nadamo se da će u njoj neke odgovore naći već aktivni antifašisti, kao i oni koji će to tek postati.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije, kojim se obilježava nacistički pogrom nad Židovima poznat kao Kristalna noć, “Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske” i “Alerta – Centar za praćenje desnog ekstremizma i protudemokratskih tendencija” organizirali su 10. studenog okrugli stol na temu desnog ekstremizma u Europi. U prostoru galerije Nova u središtu Zagreba, koja se pokazala premalom za zainteresiranu publiku svih generacija, u diskusiji su sudjelovali mladi politolozi, filozofi,
povjesničari i sociolozi iz Ljubljane, Splita, Beograda i Zagreba.
U kasnijoj diskusiji s publikom otvorile su se teme uloge institucije Crkve u širenju desnoekstremističkih ideja, te se problematizirao i koncept “ekstremizma” kao najbolji termin za označavanje onih tendencija koje oživljavaju neke elemente fašističke ideologije. Najavu okruglog stola i intervjue sa sudionicima objavili su Novi list i Novosti,
kao i brojni internetski portali. Na temelju izlaganja sudionika, diskusija s okruglog stola i drugih doprinosa izdajemo ovu informativnu publikaciju na temu desnog ekstremizma.

Borba za socijalna i politička prava žena u našoj zemlji razvija se u okviru antifašističkog pokreta i borbe za demokraciju, slobodu i jed- nakost početkom 20. stoljeća. U Hrvatskoj su hrabre žene organizirale javne prosvjede protiv kapitalističkog patrijarhalizma. Jedna od njih bila je i književnica Marija Jurić Zagorka (Golubovec, 1873.- Zagreb, 1957.). Ona je tridesetih godina prošlog stoljeća u vrijeme zabrane štrajkova, organizirala žene koje su poslije mise, na Markovu trgu u Zagrebu, tražile pravo glasa i socijalnu jednakost. Do Drugog svjetskog rata žene su bile pod patronatom muža ili određenog tutora po čijim odredbama su morale živjeti i odgajati djecu. Protest žena, sa zahtjevima za humanije uvjete rada i građanska prava, organizirala je tih godina u Splitu i Anka Berus. Socijalistički pokret bio je znak buđenja društvene svijesti i bio je opasan za diktaturu koju je nametala vlast.

Poznanovec je zaista među prvim selima u Hrvatskom zagorju po svojem sudjelovanju u antifašističkom NOR-u.
Kao jedan od buntovnika protiv nenarodnih režima prije rata i sela koje je već u samom početku osnutka bojkotiralo “endehaziju”, u kojem je dignut ustanak, i po masovnosti sudjelovanja u NOB-u, Poznanovec se brzo pročuo u cijelom Zagorju kao selo partizansko. I taj epitet selo je nosilo tijekom cijelog
rata, a zadržalo gaje i do današnjih dana.
Iz Poznanovca je bilo u partizanima, ili je aktivno sudjelovalo na drugi način u NOB-u, preko 300 njegovih žitelja. Skoro da nije bilo obitelji, ne računajući nekoliko njih iz kojih su bili na drugoj strani, da netko od članova nije bio borac u jedinicama Narodnooslobodilačke vojske ili politički radnik na terenu, a znatan
broj obitelji su kompletno bile u partizanima, odnosno sudjelovale organizirano u NOP-u.

Moša Pijade, podpredsjednik AVNOJ-a: Ravnopravnost Srba i Hrvata u Hrvatskoj
Što znači odluka ZAVNOH-a o ravnopravnosti Hrvata i Srba i Hrvatskoj

Izdaje Izvršni odbor Narodno-oslobodilačke fronte Hrvatske
Štamparija „Vjesnik“, 1944.
Format: 15,5 x 11,5, 9 stranica,
Na poleđini natpis: Smrt fašizmu – sloboda narodu
ISBN 978-953-7587-44-4

Brošura: Svi trebaju/znati
Izdao Agitprop Oblasnog komiteta KPH za Slavoniju (bez godine izlaženja)
Format: 22 x 16 cm, 6 stranica + naslovnica (ilustrirano)
Umnoženo na ciklostilu
(rijedak primjerak)
Sadržaj:
★ Zašto volimo Tita, str. 1-2;
★ Što kažu saveznici o nama, str. 3-4;
★ Kud se dade car Nemanje blago, str. 5-6.
ISBN 978-953-7587-45-1